antika

Na području Drinića nema istraženih arheoloških nalazišta ali Dejtonskom podjelom opštini Drinić pripao je i jedan mali dio sela Bukovače. U tom dijelu skoro u samom graničnom pojasu, nalazi se brdo pod imenom Stražbenica. Kao što se da primjetiti lijevo (dolje) na karti ovo brdo je uz samu saobraćajnicu koja spaja Bosanski Petrovac i sjedište opštine Drinić. Na lijevoj slici (gore) prikazan je drevni rimski miljokaz u čijoj pozadini se lijepo vidi Stražbenica, koja dominira cijelom dionicom puta i sa čijega vrha se lako mogao nazirati i čuvati put. I samo ime ovoga brda naslućuje da se na njegovom vrhu nekada nalazio fortifikacijski vojni objekat. U prilog toj trvrdnji idu i vidljivi obrisi puta koji je nekada davno vodio do na vrh ovoga brda. I sama topografija vrha brda ukazivala je na obimne ljudske radove na uređenju u cilju omogućavanja uspostavljanja nekakvog vojnog kompleksa.


	Sve važnije antičke ceste bile su obilježene miljokazima (milliarum ili lapis), kamenim stupcima obla presjeka, promjera do 0,5 m i visine do 2 m, postavljenim u razmacima od 1000 dvostrukih koraka (mille passus), koji tvore jednu rimsku milju (1 r. milja = 1,481 km). Po miljokazima se određivala udaljenost između dva mjesta na cesti, udaljenost od glavnoga grada provincije ili od Rima.

	Geografski položaj brda Stražbenice dominira putnom komunikacijom Bosanski Petrovac - Drinić kojom se nekada protezao i rimski put što svjedoči i miljokaz.



Stražbenica slikana u rano proljeće	Stražbenica, u pastelama banjalučkog slikara Zorana Gligića

	Sve ove pretpostavke i sumnje navele su Batu Kačara, stanovnika sela Bukovača i arheologa amatera da otpočne sa početnim istraživanjima i probnim sondiranjem vrha ovoga brda. A početni rezultati su bili i više nego impozantni. Našao je jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule, kao i bezbroj keramičkih dijelova razbijenog posuđa. Sve ove dragocijenosti nestale su u požaru posljednjeg rata. Ali, ipak nešto je ostalo. Spletom sretnih okolnosti dio ovoga blaga se zadesio u Banjaluci i on je sačuvan i predočen na ovoj stranici.


Rekonstrukcija ulaza u jednu rimsku utvrdu kakva je, za pretpostaviti, bila i na vrhu Stražbenice

U Rimsko doba takva je utvrda odgovarala potrebama jedne "kohorte", jedinici rimske vojske koja je imala zadatak zaštite i odbrane ceste.	Izgled jednog rimskog legionara kakvi su nekada krstarili ovim putevima a bogami i živjeli na vrhu Stražbenice, sa svojim porodicama

Iz nađenih ostataka bronzanog nakita, šnala, prstenja te finoga stakla i dijelova najrazličitijeg posuđa dade se zaključiti da su u utvrdi ovakvoga tipa osim vojne jedinice boravile i čitave rimske porodice koje su najverovatnije imale malo, dobro organizovano naselje, kakva su Rimljani imali običaj da grade na mestima gde su se nalazile njihove vojne posade. Cesta koju su ovi vojnici čuvali vjerovatno je povezivala Dalmaciju i Panoniju. Možda je ovaj rimski put bio dio nadaleko čuvenog "puta soli". Opsežnija istraživanja bi sigurno dala odgovore na ova pitanja.


Dijelovi keramičkog posuđa	Fibula	Raznorazni metalni dijelovi i jedan komad staklene čaše

	Izrezbareni keramički dijelovi

na vrh