| 1.
PROJEKTI
SNAGE
• bogastvo prirodnim
resursima (šuma, građevinski šljunak, pijesak, kvalitetna
pitka voda, poljoprivredno zemljište i pašnjaci),
• resursi i uslovi za proizvodnju zdrave hrane,
• povoljan ambijent za razvoj malih i srednjih preduzeća,
• povoljni uslovi za razvoj seoskog, lovnog, zdravstvenog
i sporzsko-rekreativnog turizma,
• ekološki zdrava sredina
• povoljan ambijent za domaće i strane investicije
• relativno jeftina radna snaga
SLABOSTI
• nedostatak ljudskih
resursa sa određenim kvalifikacijama,
• mali broj zaposlenih mladih kadrova,
• nedostatak sadržaja za mlade,
• slaba informisanost stanovništva i javnosti zbog nedostatka
vlastitih informativnih oblika,
• nedostatak kvalitetnih menadžera,
• niska ekološka kultura i upravljanje otpadom,
• mala lična potrošnja ,
• slabo razvijene uslužne djelatnosti,
• nedostatak prostornog plana (urbanistički i regulacioni
plan)
• nezadovoljavajuća komunalna infrastruktura
MOGUĆNOSTI
• razvoj drvoprerade,
• intenzivnije korištenje poljoprivrednog zemljišta
• proizvodnja mesa i mlijeka,
• razvoj trgovine ,ugostiteljstva i turizma,
• skupljanje i pakovanje ljekovitog bilja,
• voćarska proizvodnja, i
• razvoj pčelarstva
PRIJETNJE
• nepovoljna politička
klima u BiH i okruženju,
• loša demografska slika,
• slab prirodni priraštaj stanovništva,
• neadekvatan sistem obrazovanja,
• loše telekomukacione veze, i
• neadekvatna putna infrastruktura i povezanost sa Republikom
Srpskom
Na osnovu socio-ekonomske
i swot analize vizija razvoja opštine Petrovac-Drinić, kao
razvojni željeni cilj za naredni period od 5 godina mogla
bi se definisati na slijedeći način:
Srednje razvijena lokalna zajednica, prostorno uređena,
komunikaciono uvezana sa okruženjem, ekološki prepoznatljiva,
demografski otvorena.
Socio-ekonomska,
swot analiza i vizija razvoja opštine Petrovac upućuju koji
su strateški pravci razvoja, a sa stanovišta prirodnih i
ljudskih resursa, najoptimalniji za ovu lokalnu zajednicu.
1.-razvoj lokalne infrastrukture
i komunikacija
2.-razvoj drvo-prerađivačke djelatnosti
3.-razvoj poljoprivredne proizvodnje
4.-razvoj turizma
5.-jačanje lokalne uprave
6.-razvoj kulturnih i sportskih aktivnosti
7.-unapređenje položaja mladih i NVO
8.-unapređenje socijalne zaštite i zdravstva
2.
POTENCIJALI RAZVOJA
Područje opštine Petrovac
predstavlja jedno od najbogatijih područja šumom u RS, a
i u BIH. Oko 90% površine opštine ili 12.902 ha se nalazi
pod visokim šumama sa prirodnom obnovom što predstavlja
najznačajniji ekonomski i razvojni resurs. Šumarstvo je
osnovna privredna grana i apsorbuje najveći broj zaposlenih
radnika.
Drugi resurs po značaju
je poljoprivredno zemljište, i to pete i šeste klase 620
ha i sedme i osme klase 420 ha, te neplodnog zemljišta 544
ha. U kategoriji pete i šeste klase nalazi se dosta pašnjaka
što je pogodno za razvoj stočarstva. Šumama gazduje J.P»Srpske
šume»RS, Š.G.»Oštrelj-Drinić». Drvoprerada je trenutno u
fazi primarne prerade, koja se odvija u osam pilana, od
kojih su dvije sa kapacitetima od 15-30 000 m3 godišnje
prerade.
Poljoprivredno zemljište
je u vlasništvu individualnih poljoprivrednika. U fazi je
registrovanje poljoprivredne zadruge koja će imati cilj
da organizuje robnu proizvodnju kod individulnih poljoprivrednika,
te uvede neke nove oblike poljoprivrednog privređivanja.
Područje Drinića ima
dobru osnovu i za voćarsku i pčelarsku proizvodnju, zatim
skupljanje, proizvodnja i prerada ljekovitog bilja.
Kao značajan resurs na
području opštine je postojanje divljači u obližnjim šumama
(vuk, lisica, tetrjeb), te smještajni kapaciteti od 16 ležaja
u «Lovačkoj kući» na lokalitetu Veliko vrelo što pruža dobre
uslove za lovni turizam.
Takođe, šume planine
Klekovače po nekim istraživanjima su bogate sa vazduhom
obogaćenim jodom, što je dobrodošlo ljudima koji imaju poremećaj
rada štitne žljezde, a to predstavlja dobar osnov za razvoj
zdravstvenog turizma.
Značajno je napomenuti
prašumu Lom koje se nalazi na sjevernim padimama Klekovače
sa prosječnom drvnom zapreminom od 729m3/ha. Površina prašume
je 298 ha, a proglašena je i zaštićena 1962. godine. Visinska
amplituda je od 1250-1522 m.
Sve neprivredne djelatnosti
koje se odvijaju u opštini nastajale su i razvijale se uporedo
sa formiranjem Opštinske uprave kao nosioca i koordinatora
svih privrednih i neprivrednih aktivnosti u opštini. Pored
opštinske administracije koja je organizovana u jedinstven
organ opštinske uprave, bitan segment u organizaciji ukupnog
života u opštini su: Dom zdravlja «Drinić», Osnovna škola
«Drinic», Policijska stanica, Hypo–Alpe–Adria bank, PTT
RS, kancelarija Republičke uprave za geodetsko imovinske
pravne poslove, kancelarija zdravstvenog osiguranja, kancelarija
Telekoma RS, kancelarija Poreske uprave RS, kancelarija
metreološke stanice RS, opštinska organizacija CK, te slijedeće
nevladine organizacije; boračka organizacija, omladinska
organizacija »LET», sportsko udruženje, udruženje lovaca
»SRNDAĆ» te udruženje penzionera.
3.
INFRASTRUKTURA
PUTNE KOMUNIKACIJE
Teritorija opštine Petrovac
sa zapada je povezana sa magistralnim putem Bihać-Jajce-Sarajevo
asvaltnim putem u dužini od 7 km, koji prolazi kroz naselje
Drinić. Dalje prema jugo zapadu vodi šumski makadamski put
koji u dužini od 15 km izlazi iznad Runića na magistralni
put Bos.Petrovac-Drvar. Istočno od Drinića ide makadamski
put prema Srneticidalje prema istoku i sjeveroistoku prema
opštini Ribnik gdje se veže na magistralni put Bihac–Sarajevo
5 km istočno od Ključa.
Naseljene dijelove opštine
povezuju lokalni asfaltni putevi u dužini od 10 km. Najbliža
željznicka stanica je u Ripču, odnosno Bihaću, na udaljenosti
od 60-65 km, a najbliži aerodrom je u Banja Luci, koji je
udaljen od Drinića oko 130 km.
TELEKOMUNIKACIJE
Stanje telekomunikacija
trenutno je takvo da postoje telefonske veze u obliku fiksne
i mobilne telefonije, ali su te veze dosta nepouzdane, jer
je Opština povezana sa Telekomom RS tkz. CLL mrežom, pogotovo
takva vrsta veza teško podržava Internet.
ELEKTROMREŽA
Elektro mreža je u dosta
lošem stanju. Glavno napajanje dolazi iz opštine Bos.Petrovac,
preko JP «Slapovi na Uni» Bihać, Elektrodistribucija Bos.Petrovac.
Od trafo stanice u Donjim Bišćanima do mjernog mjesta na
entitetskoj granici u dužini od oko 10 km, visoko naponski
vod je u dosta lošem stanju jer je izgrađen prije 10 godina.
Od mjernog mjesta do centra Drinića izraden je novi 110
KV dalekovod kao i nova rasklopna trafo stanica. U samoj
Opštini niskonaponska mreža je u lošem stanju, ali je opštinskim
planovima planirana rekonstrukcija. Ove godine treba da
se završi rekonstrukcija naselja Špirića, Savuljevića i
Kecmanska dolina. U naredne dvije godine planirana je sanacija
kompletne mreže. Svi novoizgrađeni privredni subjekti imaju
trenutno dosta uredno snabdijevanje električnom energijom,
ali za budućnost, za nove kapacitete potrebno je
sanirati
prije svega vod visokog napona od Donjih Bišćana do entitetske
granice.
_________________________________________________________________________________________
|